Često postavljana pitanja

Nakon odluke Vrhovnog suda (27. svibnja 2026.)
Odluka priznaje konvertiranim korisnicima zatezne kamate, ali ne i povrat glavnice. Odgovaramo na najčešća pitanja i objašnjavamo koji su sljedeći koraci.

Što je Vrhovni sud odlučio 27. svibnja 2026. i što to znači za mene ako sam konvertirao kredit?

Prošireno vijeće VSRH zauzelo je stav da potrošači koji su konvertirali CHF kredit zadržavaju pravo na zatezne kamate na preplaćene iznose, ali ne i na povrat same glavnice. Smatramo tu odluku pravno pogrešnom i neodrživom — toliko da su čak tri suca, uključujući predsjednika vijeća i suca izvjestitelja, napisala izdvojena mišljenja protiv nje. Ako ste konvertirali, niste izgubili sve: borba se nastavlja pred Ustavnim sudom RH i, po potrebi, Europskim sudom za ljudska prava.

Dobio sam samo zateznu kamatu, ali ne i glavnicu, kako je to uopće moguće?

I nama je to neprihvatljivo. Sud priznaje kamatu na preplaćene iznose, a istovremeno tvrdi da te iste iznose ne morate dobiti natrag. Sporedna tražbina (kamata) teško može postojati bez glavne, na tu su unutarnju proturječnost upozorili i suci u izdvojenim mišljenjima. Upravo zato vjerujemo da odluka neće opstati pred višim instancama.

Zašto oni koji nisu konvertirali dobivaju puno obeštećenje, a ja ne? Je li to zakonito?

Smatramo da nije, ni u skladu s Ustavom (jednakost pred zakonom i sudovima) ni s pravom EU. Za iste ništetne odredbe nekonvertirani korisnici dobivaju punu restituciju, a konvertirani samo kamatu. Ta nejednakost jedan je od glavnih razloga zbog kojih odluku osporavamo dalje.

Već sam dobio (djelomično) obeštećenje, a banka je podnijela reviziju. Mogu li me prisiliti da novac vratim?

Ovisi o fazi vašeg predmeta. Ako je predmet pravomoćno okončan i revizija iscrpljena, štiti vas pravomoćnost, promjena sudske prakse u nekom drugom predmetu u pravilu ne ruši vašu presudu. No ako vam je isplaćeno na temelju presude koju banka još pobija revizijom (ili predmet nije pravomoćno dovršen), postoji realan rizik povrata dijela isplaćenog. U takvim slučajevima preuzimamo vaš predmet i branimo vas o našem trošku — javite nam se s presudom i datumom primitka.

Moj je predmet već pravomoćno završen. Mijenja li ova odluka išta za mene?

Za pravomoćno okončane predmete u kojima su iscrpljeni pravni lijekovi, ova odluka u pravilu ne dira ono što vam je već dosuđeno. No, mogu postojati osnove obeštećenja koje dosadašnjim postupkom nisu bile obuhvaćene ni pravomoćno presuđene – naš ugovor pokriva i takve, kasnije pokrenute postupke. Pošaljite nam podatke i provjeriti ćemo imate li još otvorenih osnova.

Koliko će sada trajati borba do obeštećenja?

Put kroz Ustavni sud i, po potrebi, Europski sud za ljudska prava realno traje nekoliko godina (okvirno pet do sedam, ovisno o predmetu), a velik broj predmeta dodatno opterećuje sudove. Zato i postoji Druga fundacija, da taj put prođemo umjesto vas, o našem trošku i bez rizika za vas, dok vi ne morate ni plaćati ni čekati sami.

Rok za ustavnu tužbu – koliko imam vremena i što trebam učiniti?

Rok za podnošenje ustavne tužbe je 30 dana od primitka odluke. Ako vam je stigla nepovoljna ili djelomična presuda, ne čekajte, javite nam se odmah s presudom u cijelosti i datumom kada ste je zaprimili (ako imate sačuvanu dostavnicu, još bolje). Preuzimamo predmet i u roku poduzimamo daljnje korake.

Odnosi li se ova odluka i na nekonvertirane kredite?

Ne. Odnosi se na kredite konvertirane na temelju ZID ZPK/15. Za nekonvertirane CHF kredite ova odluka ne mijenja ništa i vrijedi dosadašnja praksa.

Trebam li se jednostavno pomiriti s djelomičnim iznosom?

Odluka nije konačna riječ u ovoj priči. Iznad Vrhovnog suda postoje Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava, instanca koja nije pod utjecajem domaće politike i koje pravo na potpunu restituciju tumače u skladu s praksom Suda EU, a koje su i dosad ispravljale stajališta domaćih sudova. Ako ste razočarani ovom odlukom, prepustite predmet nama, vodimo ga i financiramo do kraja.

Zašto ste uvjereni da ima smisla nastaviti kad je Vrhovni sud presudio protiv konvertiranih?

Zato što je odluka donesena tijesno i proturječno: u proširenom vijeću od trinaest sudaca čak su i predsjednik vijeća i sudac izvjestitelj kojem je izrada odluke bila povjerena napisali izdvojena mišljenja protiv nje. Njihovi argumenti nejednakosti pred zakonom i suprotnost praksi Suda EU temelj su na kojem vjerujemo da možemo osporiti odluku i postići potpunu restituciju.

Primili ste naše pismo ponude?
Za sve koji su zaprimili pisanu ponudu: kako smo došli do vaših podataka, je li to zakonito i što ako nešto u pismu nije točno.

Dobila/o sam pismo ponude od Vas, kako znate da imam pravo na obeštećenje?

Pregledom javnog registra zemljišnih knjiga uočili smo hipotekarni kredit na vašoj nekretnini. Iz upisa je vidljivo o kakvom se kreditu radi, kao i kada ste ga podigli (u pregledniku zemljišnih knjiga se sami možete uvjeriti kako su podaci u našem pismu i podaci upisani u zemljišne knjige istovjetni). Pretpostavljajući da niste iskoristili svoje pravo utuženja poslali smo vam našu neobvezujuću ponudu.

Zbog nepreciznosti i neujednačene strukture zapisa u zemljišnim knjigama, moguće je da smo se u našem pismu ponude referirali na pogrešni kredit tj. na pogrešnog nositelja kredita (osobito u slučaju kredita izdanih pravnim osobama).

Očekivani iznos obeštećenja je okvirna i neobvezujuća procjena, izračunata temeljem našeg prethodnog iskustva na nekoliko tisuća sličnih situacija po matematičkom modelu kojeg smo izradili i koji u svojoj procjeni koristi stvarne podatke o kreditnim aranžmanima koje je vaša banka nudila za slične kredite (ročnost, iznos) u periodu kada ste kredit ugovorili. Točan izračun ovisi o nizu faktora i utvrditi će se financijskim vještačenjem. Procjena obeštećenja iz našeg pisma izračunata je temeljem javno dostupnih podataka.

Jeste li smjeli iskoristiti moje podatke za vašu ponudu (GDPR/AZOP)?

Naravno, puno dužne pažnje je posvećeno vašim pravima. Zemljišne knjige i njihov cjelokupni sadržaj su javni dokument koji je dostupan svima pod istim uvjetima, te za uvid u njih nije potrebno istaknuti razlog (pravni interes). Javnost zemljišnih knjiga je definirana člankom 7. Zakona o zemljišnim knjigama.
Dodatna pravna osnova je postizanje legitimnog interesa zaštite prava oštećenika (vas, korisnika CHF kredita), kao i legitimnog interesa voditelja obrade podataka da uspostavlja informativne, savjetodavne i poslovne odnose s korisnicima spornih kredita (pročitajte mišljenje AZOP-a iz prosinca 2022.).
Nadalje, člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR direktiva) naša obrada podataka kroz registar zemljišnih knjiga je zakonita jer zadovoljava sljedeće uvjete:

  • obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi fizičkih osoba
    (konkretno, građana oštećenih od strane banaka kroz sporne kredite u
    CHF),
  • obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa (konkretno,
    olakšavanje građanima oštećenih od strane banaka kroz sporne kredite u
    CHF da ostvare svoje pravo na obeštećenje),
  • obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade da
    pruža informativne, savjetodavne, i poslovne odnose s korisnicima
    spornih kredita u CHF.

Zabranom obrade tih podataka stvorila bi se nesrazmjerna korist od strane banaka, a na štetu građana. Štoviše, radilo bi se o nesrazmjernoj koristi banaka u slučaju koji je u mnogobrojnim sudskim postupcima dokazan kao prekršaj banaka na štetu velikog broja građana.
I posljednje, korištenje podataka je u suglasnosti s Europskom PSI (Public Sector Information) direktivom koja potiče korištenje podataka iz javnih izvora.
Još detaljnije objašnjenje možete pročitati na blogu našeg direktora.

Dobila sam vaše pismo, ali ja nikada nisam dignula kredit u švicarskim francima?

Podatke o kreditu smo crpili iz javno dostupnih izvora i ovisimo o točnosti tih izvora. U određenim situacijama zbog pogrešaka u javnom registru, pogrešnoj strukturi upisa podataka ili iz drugih razloga moguće je da smo na pogrešan način povezali vlasnika nekretnine i upis tereta. Ako se to dogodilo, iskreno se ispričavamo na nenamjernoj pogrešci.

Svejedno, većina ljudi i pravnih osoba je u nekome trenutku dizala neki kredit, od kojih mnogi uopće nisu evidentirani u zemljišnim knjigama (gotovinski krediti, krediti za automobile i slično). Druga fundacija je zainteresirana da vam osigura obeštećenje za svaki takav kredit.

Dobio sam pismo, ali su pismo dobili i moji jamci?

Podatke o kreditu smo crpili iz javno dostupnih izvora, te ovisno o razini detalja ponekad nije bilo moguće raspoznati tko je nositelj kredita, a tko su sudužnici i da li je kredit solidarno dignulo više osoba. Prijenos tražbine mogu ugovoriti samo nositelji kredita i u takvim situacijama potpisuje se samo jedan ugovor.

Dobio sam pismo, ali moja rodbina, prijatelj ili poznanik koji su u istoj situaciji nisu?

Podatke o našoj ponudi slobodno podijelite s vašom rodbinom, prijateljima i kolegama. Da bi saznali imaju li i oni pravo na obeštećenje od banke, potrebno je da nam dostave svoje podatke, kao i osnovne podatke o svojem kreditu putem kontakt formulara ili emaila, kako bi utvrdili postojanje prava na obeštećenje. Rok zastare na pokretanje postupka pozivajući se na kolektivnu presudu je istako sredinom lipnja 2023. godine. Druga fundacija neovisno o tome ugovara za sve osnove kao i za nastavak izgubljenih sporova.

Imam li uopće pravo na obeštećenje?
Tko sve može tražiti povrat – neovisno o valuti, je li kredit otplaćen i jeste li fizička ili pravna osoba.

Tko sve može ostvariti pravo na isplatu dijela preplaćenog iznosa kredita ili leasinga?

Svaki tko je ikad imao kredit u švicarskim francima – otplaćen ili ne, konvertiran ili ne – vjerojatno ima pravo na povrat preplaćenog novca. Radi se o 120.000 hrvatskih građana koji su godinama plaćali više nego što su bili dužni, a da toga često nisu ni bili svjesni. Mnogi su odustali misleći da je postupak presložen ili preskup. Upravo za njih smo tu. Osim onih koji su svoje kredite dizali u Švicarskim francima, pojedine tipove obeštećenja osiguravamo i za one koji su ih digli u drugim valutama (EUR, HRK ili druge valute).

Druga fundacija SPV d.o.o. želi biti most za sve korisnike konvertiranih i nekonvertiranih kredita u švicarskim francima, koji su gotovo odustali od traženja povrata svog teško zarađenog novca zbog iscrpljenosti od dosadašnjih sudskih tužbi i natezanja s bankama.

Kredit sam odavno otplatila/o, imam li pravo na obeštećenje?

Iako ste kredit ili leasing otplatili (redovnom ili prijevremenom otplatom), imate sva ista prava kao i potrošači koji i dalje otplaćuju svoje kredite.

Zastara za određene pravne osnove (poput ništetnosti ugovorne odredbe) teče drugačije nego za uobičajena potraživanja, a neke osnove su po zakonu nezastarljive. Svaki slučaj analiziramo individualno i besplatno — javite nam se i mi ćemo vam reći imate li realnu osnovu za potraživanje, bez ikakve obveze s vaše strane.

Još uvijek otplaćujem kredit (u francima, eurima, kunama), mogu li zatražiti Ugovor o komisijskom prijenosu tražbine?

Za korisnike kredita u švicarskim francima (ili bilo kojoj drugoj valuti) koji još uvijek otplaćuju taj kredit, smatramo da je komisijski prijenos tražbine najbolja opcija. Druga fundacija SPV d.o.o. preuzet će pravo na potraživanje obeštećenja zbog ništetnih odredbi kreditnog ugovora.

Kao i kod otplaćenih kredita, okvirni iznos obeštećenja izračunavamo uz pomoć ekonometrijskih modela, no točni izračun ovisi o financijskom vještačenju koje se provodi tijekom sudskog postupka.

Kredit ili leasing sam preuzeo kao pravna osoba (OPG, obrt, trgovačko društvo), imam li kakvo pravo na obeštećenje?

Da, pravne osobe također imaju pravo na obeštećenje iako nemaju status potrošača. Za pravne osobe ne postoji zastara i ona se računa od datuma utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi ugovora sudskom presudom. Druga fundacija ugovara obeštećenje i s pravnim osobama za kredite ili leasinge koje su podigli, koje i dalje otplaćuju ili koje su otplatili.

Važno je napomenuti da je standard prava daleko stroži za pravne osobe, te je opseg utuženja drugačji, a postupci složeniji i dugotrajniji.

Moja banka više ne postoji, da li imam bilo kakvo pravo na obeštećenje?

Banka u kojoj ste podigli kredit je u proteklim godinama mogla promijeniti ime ili je postupcima akvizicije pripojena drugoj banci. Neki od primjera je Slavonska banka koja se pripojila Hypo banci, a koja se danas zove Addiko ili Splitska banka koja se danas zove OTP, dok je Sberbank preimenovan u Novu Hrvatsku banku i kasnije pripojen Hrvatskoj Poštanskoj Banci. Sve ove banke imaju svojeg pravnog sljednika i nijedno vaše pravo nije zbog toga umanjeno. Druga fundacija preuzima i osigurava pravo svojim klijentima i u takvim situacijama.

Tijekom godina sam podigao nekoliko kredita i za sve njih mi je banka naplatila ulazne naknade, naknade za osiguranje, te izlazne naknade za one koje sam prijevremeno platio – imam li pravo na obeštećenje?

Sudska praksa Druge fundacije pokazuje kako uspješno naplaćujemo i našim klijentima vraćamo obeštećenje za sve vrste naknada, ulazne naknade tj. naknade za administrativnu obradu, različite naknade vezane za osiguranje vraćanja kao i izlazne naknade odnosno naknade za prijevremenu otplatu kredita ili leasinga.

Konverzija, presuda Vrhovnog suda i ništetnost
Što odluka Vrhovnog suda i konverzija znače za vaš predmet – i zašto borba nije gotova?

Moja banka kaže da sam konverzijom kredita dobila obeštećenje, te da nemam nikakvih drugih prava?

Konverzija po našem uvjerenju nije obeštećenje – preplaćeni iznosi i zatezne kamate potrošačima nisu vraćeni, što su u tisućama postupaka potvrdila i sudska vještačenja. Prošireno vijeće Vrhovnog suda donijelo je 27. svibnja 2026. odluku, odluka je djelomično nepovoljna za konvertirane (kamata da, glavnica ne), smatramo je pogrešnom i nastavljamo pred Ustavnim sudom i ESLJP-om

Pročitajte bilo koji od niza članaka koji su se pojavili na temu CHF kredita i obeštećenja.

Što će se desiti ako Vrhovni sud utvrdi ukupnu ništetnost kreditnih odnosa?

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz svibnja 2026. godine, odnosi se na obeštećenje nakon konverzije, ugovor kojeg potpisujete s Drugom fundacijom uključuje i mogućnost pune ništetnosti ugovora. Kada se takva mogućnost otvori, Druga fundacija će bez odgađanja pokrenuti postupak protiv banke i/ili leasinga. Utvrđivanjem ukupne ništetnosti ugovora o kreditu svi zastarni rokovi se prekidaju, a temeljem Zakona o obveznim odnosima ne postoji zastarni rok za utvrđenje ništetnosti.

Druga fundacija i naš pravni tim koji se sastoji od nekoliko odvjetničkih društava i tima odvjetnika koji vode tisuće sličnih predmeta ima spremne tužbe za utvrđenje ukupne ništetnosti. Osim toga, Druga fundacija (direktno ili indirektno) vodi nekolicinu testnih/oglednih postupaka za utvrđenje ništetnosti, te naravno svakodnevno proučavamo sudsku praksu i analiziramo svaku novu presudu.

Druga fundacija smatra da će ništetnost trebati utvrđivati za svaki pojedinačni ugovor zasebno, te razvijamo pravne strategije i taktike kako bi postigli taj cilj za sve naše klijente.

Po kojim sve osnovama utužujete banke i leasing tvrtke?

Ovisno o vrsti ugovornog odnosa, Druga fundacija utužuje sve one pravne osnove za koje smatra da postoji vjerojatnost pozitivnog ishoda. Konkretnije, to su promjene kamatne stopa, valutna klauzula, ulazne i izlazne naknade. U slučaju da se u budućnosti utvrdi neka nova osnova (primjerice ukupna ništetnost ugovora), naš ugovor pokriva i takve situacije te ćemo automatizmom utužiti svaku novu osnovu.

Pojedine pravne osnove više nije moguće utužiti zbog nastupa zastare, no Druga fundacija SPV d.o.o., kroz nekolicinu testnih/oglednih postupaka radi na ukupnom utvrđenju ništetnosti ugovora.

Nije li nastala zastara temeljem kojeg mogu tražiti obeštećenje?

Zastara je nastupila za dijelove obeštećenja koje je obuhvaćeno kolektivnom presudom, posljednja zastara je nastupila za tzv. potraživanja zbog valutne klauzle i to 14. lipnja 2023. godine. Zastara se ne odnosi na pravne osobe tj. na sve kredite koji nisu izdani potrošačima, ne odnosi se na leasinge, te se ne odnosi niti na jednu kategoriju klijenata za bilo koju bankovnu naknadu koju je banka naplatila (administrativni trošak obrade kredita, ulazna naknada, naknade za osiguranje plaćanja, naknada za prijevremenu otplatu kredita).

Trošak, rizik i isplata
Koliko vas to košta (ništa), koliko dobivate (75%) i kako računamo iznos.

Da li doista nemam nikakav trošak i rizik?

U našim ugovorima nema malenih slova. Pravni model i metode koje koristimo jamče da nemate nikakve troškove i Druga fundacija svoju nagradu naplaćuje jedino i isključivo iz pozitivnog ishoda spora.

Pokrivamo doista sve troškove, pa i ovjeru potpisa kod javnog bilježnika prilikom ugovaranja (do visine troška propisane Pravilnikom o javnobilježničkoj tarifi). Druga fundacija vas neće tražiti nikakvo plaćanje. U slučaju da Druga fundacija ne uspije, svi nastali troškovi (sudske pristojbe, vještačenja, odvjetničko zastupanje) idu u cijelosti na naš teret. Vi ne riskirate ništa osim vremena potrebnog za potpis ugovora.

Više od tisuću klijenata već nam je povjerilo svoja potraživanja upravo zbog ovog modela.

Kako se računa iznos obeštećenja od banke, koliko ću dobiti obeštećenja?

Svaki kredit ili leasing ugovor ima određenu vrijednost i kvalitetu s obzirom na vrstu – stambeni, potrošački, auto kredit, nenamjenski ili poslovni. Na njegov rang utječe i priroda zajmoprimca, koji može biti privatni ili pravni subjekt, kao i količina dosad otplaćenog dijela te ostali detalji ugovora s bankom. Konačni iznos obeštećenja ovisi o redovitosti plaćanja, banci koja je bila izdavatelj kredita (i njihovim jednostranim promjenama ugovornog odnosa), proteku vremena, kamatnim stopama, kao i postupku kroz koji će se obeštećenje provesti (nagodba ili sudski postupak).

Od obeštećenja koje je Druga fundacija SPV d.o.o. osigurala nagodbom ili pravomoćnom sudskom presudom isplatiti će vam 75% neto tražbine u ugovorenom roku od primitka uplate od strane banke. Troškove parničnog postupka (sudske pristojbe, vještačenja, svjedočenja, troškove žalbi i dr.), sud dosuđuje Drugoj fundaciji zasebno i taj iznos nema utjecaja na neto tražbinu niti će Druga fundacija teretiti klijenta za taj iznos.

U našem ugovoru nema sakrivenih ili naknadnih troškova niti sitnih slova.

Cilj Druge fundacije SPV d.o.o. je vrlo jasan i jednostavan – da na najbrži mogući način naplati obeštećenje kako bi što prije mogli isplatiti vas, oštećenika.

Hoću li morati platiti porez na obeštećenje koje dobijem, je li obeštećenje oporezivo?

Ne, ne postoji nikakva porezna obveza. Obeštećenje koje primate temeljem sudske presude ili nagodbe za nezakonito naplaćene iznose nije predmet poreza na dohodak, budući da se radi o povratu novca koji vam nikada nije smio biti naplaćen – a ne o prihodu.

Zašto Druga fundacija, a ne sami?
Razlika između komisijskog prijenosa i samostalne tužbe – i zašto ne odobravamo kredite.

Zašto odabrati komisijski prijenos tražbine s Drugom fundacijom SPV d.o.o. umjesto tužbe prema banci?

Privatna tužba zvuči jednostavno – ali u praksi znači: plaćanje vještačenja unaprijed (često tisuća eura ili više), čekanje hrvatskih sudova koji mogu trajati i 5-7 godina, i puni rizik gubitka ako se dogodi i najmanja procesna pogreška. Odvjetnik uzima postotak neovisno o ishodu.
Uz Drugu fundaciju: nema troškova koje je potrebno platiti unaprijed, nema rizika, jedan potpis – i mi preuzimamo sve. Naša motivacija je identična vašoj: što brža naplata. Ne zarađujemo na dugotrajnosti postupka ili broju procesnih radnji na sudu – zarađujemo samo kad vi dobijete novac.

Svim nekadašnjim i trenutnim dužnicima u švicarskim francima, tvrtka Druga fundacija SPV d.o.o. stoga, umjesto plaćanja troškova i neizvjesnih višegodišnjih sporova, pruža sasvim drugačije rješenje – komisijski prijenos tražbine za što smatramo da je najbrži mogući način naplate obeštećenja kako bi što prije mogli isplatiti vas, oštećenika.

Nisam do sada znao da imam pravo na obeštećenje, no što me sprečava da angažiram svojeg odvjetnika?

Ako želite iskoristiti našu informaciju i temeljem nje angažirati svojeg odvjetnika da utuži potraživanje od banke – slobodno to učinite, to je naš mali poklon vama.

Svejedno, molimo da razmotrite naš prijedlog komisijskog prijenosa tražbine. Druga fundacija SPV d.o.o. na ovom projektu radi nekoliko godina, angažirali smo vrhunske matematičare, financijske forenzičare, ekonomiste i pravnike kako bi razradili najbolji mogući model naplate i vjerujemo da smo bolje ekipirani, brži, fleksibilniji i pripremljeniji od većine.

Drugoj fundaciji je do danas povjerenje pružilo više od tisuću klijenata, uspješno vodimo više tisuća predmeta, ostvarili smo stotine pozitivnih presuda i isplatili mnogobrojna obeštećenja (neka od svjedočenja naših klijenata možete pročitati ovdje). Uvjerljivo smo najveći tužitelj i osiguravatelj prava osobama oštećenim u CHF kreditima.

Osim toga, na sebe preuzimamo sve troškove postupka i nikada ih nećemo od vas potraživati. Ipak, najvažnija je razlika u motivaciji, naš je cilj doći u poziciju naplate obeštećenja od banke u najkraćem mogućem roku, neovisno o tome koristimo li instrument nagodbe ili sudskog postupka – i naposlijetku, naša nagrada ne ovisi o broju procesnih radnji, broju odlazaka na sud ili dugotrajnosti postupka.

Treba mi kredit, odobravate li kredite (NE)?

Druga fundacija nije kreditna institucija, ne izdaje, ne odobrava kredite niti kreditira svoje klijente. Druga fundacija preuzima kvalificirana potraživanja koja proizlaze iz kreditnih ili leasing ugovora koje su naši klijenti podigli kod banaka, te potom nagodbom ili sudskim postupkom osiguravamo restituciju za one dijelove ugovora o kreditu ili leasingu koji su se pokazali nezakoniti.

Kako funkcionira komisijski prijenos tražbine?
Pravni temelj prijenosa, što se događa s vašim odnosom prema banci i što ako se okolnosti promijene.

Koja je zakonska osnova komisijskog prijenosa tražbine od građana?

Prijenos tražbine procedura je koja se u Hrvatskoj provodi već godinama (tzv. cesijski ugovor, definiran u Zakonu o obveznim odnosima), no najčešće u obrnutom slučaju – kada osobe duguju bankama. Sada su strane zamijenjene. Važno je istaknuti i kako Druga fundacija SPV d.o.o. preuzima kompletan rizik naplate od prenesene tražbine.

Što se događa s mojim obavezama prema banci ako napravim komisijski prijenos potraživanja?

Druga fundacija SPV d.o.o. zaštitit će dosadašnje vlasnike kredita člankom ugovora u kojemu sva odgovornost za potraživanje od banke prelazi na tvrtku, neovisno o ishodu isplate. Iako je člankom 86. Zakona o obveznim odnosima propisano da, kada se potraživanje ustupa, za veličinu tražbine odgovara onaj koji ustupa tražbinu, tvrtka se napismeno se odriče tog prava. Drugim riječima, nakon potpisivanja ugovora, građani zaista više nemaju dodira s bankama niti sudskim postupkom vezanim za njihov dotadašnji kredit (mogući izuzetak je ako tuženik/banka/leasing traži nositelja kredita ili sudužnike da svjedoče o okolnostima pred sudom).

Što ako umrem ili tvrtka ode u likvidaciju prije kraja sudskog spora?

U slučaju da je ugovaratelj preminuo ili kao pravna osoba otišla u stečaj/likvidaciju, potrebno je ugovor o prijenosu potraživanja prijaviti u ostavinsku odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu. Po dovršetku postupka, Druga fundacija će obeštećenje isplatiti nasljedniku odnosno pravnom sljedniku.

Važno je napomenuti da prijenosom potraživanja na Drugu fundaciju stranka štiti i osigurava mogućnost utuženja pravnih osnova koje u trenutku prijenosa potraživanja možda nisu bila poznata ili nisu bili utvrđena (npr. ukupna ništetnost), a koja bi inače nepovratno nestala smrću nositelja kredita/leasing ili likvidacijom/stečajem pravnog subjekta.

Praktični koraci i dokumentacija
Što vam treba za sklapanje ugovora i što ako banka odbija dati podatke.

Koji podaci su nužni da bih ugovorila s Drugom fundacijom SPV d.o.o. komisijski prijenos tražbine?

Kao donji minimum, da bi sklopili ugovor, potrebni su nam vaši puni i ažurni osobni podaci, kopiju ugovora o kreditu/leasingu (zajedno sa svim aneksima i dodacima, ako postoje), te podaci o bankovnom računu (IBAN) na koji želite isplatu obeštećenja po uspješno okončanom postupku.

Poželjno je da pripremite i sve uplate koji su napravljeni prema banci (datumi i iznosi), kao i odluke banke koje ste zaprimili o promjeni kamatnih stopa. U slučaju da takve podatke nemate, uvijek ih možete zatražiti od banke koja vam ih je dužna predati.

Naravno, prije nego što nam pošaljete gore navedene podatke, proučite naša pravila privatnosti i načine kako štitimo vaše podatke. Nije moguće sklopiti ugovor bez navednih podataka i uvida u tražene dokumente, te je vaše dopuštenje/privola nužna.

Zatražio sam podatke od moje banke, no oni su ih odbili dostaviti, što sada?

Uočili smo da su pojedine banke u posljednje vrijeme počele odbijati izdavati kopije/preslike nužnih podataka o kreditima svojih klijenata. To je kalkulirana metoda odugovlačenja i obeshrabrivanja oštećenih potrošača, a u svrhu odvraćanja od pokretanja tužbenih zahtjeva. Takvim ne-postupanjem po zahtjevima svojih klijenata banka izravno izbjegava financijske troškove koji se mogu smatrati stjecanjem imovinske koristi na štetu potrošača.

Vaša banka je dužna dostaviti tražene podatke te ne postoji pravni osnov temeljem kojeg vam mogu uskratiti dostavu podataka. Da je tome tako, govori i rješenje AZOP-a kojim je jedna od banaka već kažnjena zbog uskraćivanja podataka.

Ako ste jedan od potrošača kojima je banka odbila predati preslike tražene dokumentacije, bez odlaganja napravite prijavu AZOP-u, odnosno HNB-u.

O nama
Sitnica koju nas često pitaju.

Zašto se tvrtka zove Druga fundacija SPV d.o.o.?

Druga fundacija je naziv knjige glasovitog američkog autora Isaaca Asimova. Riječ fundacija ima više mogućih značenja, između ostalog to može biti temelj, u pravnom smislu to je naziv organizacije čiji je cilj da osigura novac za određenu grupaciju ljudi, a može označavati i novi početak. SPV ili special purpose vehicle je česta oznaka za pravni entitet/tvrtku koja je osnovana s točno određenom svrhom i ciljem.

Ime tvrtke je vjerujemo dobar opis naše funkcije i krajnjeg cilja.